Hronologija događaja na Sajmištu od 1945. do danas

1980-1989

19. april, 1983.

Na zajedničkom sastanku Predsedništva gradske konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Beograda i Gradskog odbora SUBNOR-a doneta je odluka da je za potrebe ‘novog revolucionarnog angazovanja’ beogradske omladine neophodno ponovo pokrenuti pitanje ‘izgradnje i održavanja spomenika i spomen obeležja iz NOB-a i socijalisticke revolucije’. Staro sajmište je identifikovano kao jedno od mesta koje zahteva dostojnije obeležje, na kojem bi se mogle održavati redovne komemoracije.

Za inicijative vezane za podizanje spomenika na Sajmištu bili su nadležni Koordinacioni odbor za negovanje revolucionarnih tradicija, koji je funkcionisao u okviru SSRN i predstavnici SUBNOR-a.

7. juli, 1984.

Spomen ploča podignuta 1984. godine

Spomen ploča podignuta 1984. godine

U okviru proslave Dana ustanka u Srbiji, Gradonačelnik Beograda Bogdan Bogdanović otkrio je novu spomen ploču posvećenu žrtvama Sajmišta. Ploča se nalazi na travnatoj površini između Centralne kule i Turskog paviljona, a podigli su je Predsedništvo Mesnog odbora SUBNOR-a i Mesna zajednica Staro sajmište. Tekst uklesan na ploči identičan je onom na obeležju iz 1974. godine. Nije poznato da li je otkrivanju ovog memorijala prisustvovao bilo ko iz Saveza jevrejskih opština.

Nakon kraće ceremonije na Sajmištu usledio je marš do Partizanskog groblja u Bežaniji gde su takođe položeni venci.

U međuvremenu, spomen ploča postavljena na Sajmištu 1974. je uklonjena i smeštena u jedan od depoa Opštine Novi Beograd, gde joj se gubi svaki trag.

21. januar, 1985.

Pri gradskom odboru SUBNOR-a formirana Sekcija preživelih boraca i zatočenika logora Sajmište. Na čelu ove organizacije, koja se angažovala na daljem uređenju Starog sajmišta, nalazio se Boško Novaković. Od 1987. Savez jevrejskih opština imao je stalnog predstavnika u Sekciji, penzionisanog pukovnika Ratka Altaraca.

Februar, 1986.

Na inicijativu Kordinacionog odbora za očuvanje revolucionarnih tradicija, formiran je Odbor Skupštine grada zadužen za uređenje Spomen parka u Jajincima i Spomen-obeležja logora Sajmište. Namera je bila da se na obali Save, pored nekadašnjeg logora postavi veći i reprezentativniji spomenik, i da se izradi detaljni urbanistički plan prostora Starog sajmišta.

Mesec dana kasnije, u martu 1986., Sekcija preživelih boraca i zatočenika logora Sajmište, apelovala je da jedan od paviljona postane muzej i najavila akciju ‘prikupljanja eksponata’.

9. maj, 1986.

Komemoracija na Sajmištu održana na Dan pobede nad fašizmom, umesto na Dan ustanka, što je bilo uobičajeno prethodnih godina. Odlukom organa Opštine Novi Beograd, 9. maj je proglašen za "Dan logora Sajmište", povodom kojeg će se svake godine održavati "čas istorije", posvećen žrtvama logora i pobedi u II svetskom ratu.

Od 1986. godine, na Dan pobede, komemoracija na Sajmištu tretirana je za "najznačajniju manifestaciju u gradu"

2. jul, 1987.

Spomenik žrtvama logora Sajmište: rad vajara Miodraga Popovića

Spomenik žrtvama logora Sajmište: rad vajara Miodraga Popovića

Skupstina grada Beograda donela je odluku o proglašenju Starog sajmišta za “kulturno dobro”. Sajmište je definisano kao "logor Gestapoa, u toku Drugog svetskog rata, u Beogradu, na Starom Beogradskom sajmištu, na levoj obali Save, u kome je ukupno likvidirano 40 000 žrtava"

Na istoj sednici odlučeno je da će na obali pored nekadašnjeg logora biti postavljena 22m-visoka bronzana skulptura, rad vajara Miodraga Popovića. Konkurs za budući spomenik na Sajmištu nikada nije bio raspisan. Popovićev rad osvojio je drugu nagradu na konkursu za Spomen-park u Jajincima, pa je Odbor Skupštine grada za uređenje Jajinaca i Sajmišta odlučio da to, "visoko ocenjeno" idejno rešenje, iskoristi za Spomen obeležje na Sajmištu.

Prvobitna namera bila je da spomenik bude svečano otkriven na Dan pobede, 9. maja 1989. godine.

9.maj 1989.

Spomen ploča podignuta 1984. godine

Komemoracija na Sajmištu 1989. godine

Spomenik nije završen na vreme i njegovo je otkrivanje stoga odloženo. Ispred spomen ploče iz 1984. održana je velika komemorativna svečanost na kojoj je govorio tadašnji gradonačelnik, Aleksandar Bakočević. U govoru su dominirale teme vezane za narodnooslobodilačku borbu, jugoslovensko jedinstvo, otpor i stradanja.

Iznad bine su se viorile zastave Jugoslavije i Saveza komunista, a Titova slika postavljena izmedu transparenata ispisanih parolama: "Staro sajmište: da se više ne ponovi" i "Druže Tito mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo".