Uvod

Ovaj vebsajt je vezan za istrazivački projekat koji finansira Britanska Akademija (British Academy) a bavi se posleratnom memorijalizacijom jednog od glavnih mesta Holokausta u okupiranoj Srbiji za vreme Drugog svetskog rata, Jevrejskog logora na Sajmištu. Osnovan decembra 1941. od strane nacističke Nemačke, a smešten na levoj obali Save, prekoputa "starog" Beograda, jevrejski logor na Sajmištu (takode poznat kao Jevrejski logor Zemun- Judenlager Semlin) bio je jedan od prvih koncentracionih logora u Evropi, namenski izgrađen za internaciju Jevreja. Od marta do maja 1942. oko 7 000 jevreja, uglavnom žena, dece i starih (sto je približno polovina jevrejske populacije u okupiranoj Srbiji), tu je sistematski ubijano u pokretnoj gasnoj komori dopremljenoj iz Nemačke. Nakon što su jevrejski zatočenici ubijeni, Sajmište je pretvoreno u Anhaltelager, prihvatni logor za političke zatvorenike, zarobljene partizane i prinudne radnike, koji su, većinom, dalje transportovani u radne logore širom Trećeg rajha. Od maja 1942. do jula 1944. 32 000 logoraša (većinom Srba) prošlo je kroz ovaj logor od čega je 10 600 ili ubijeno ili umrlo od gladi, izrabljivanja i bolesti. Sajmište je bilo najveći koncetracioni logor u okupiranoj Srbiji.

Uprkos značaju koji mu je, kao mestu Holokausta moralo pripasti, Sajmište je u posleratnom periodu, u memorijalizaciji stradanja Jevreja u Srbiji, od početka marginalizovano. Ovaj istraživački projekat pokušava da objasni zašto je to tako, kroz analizu predstava o ovom logoru u jugoslovenskoj/srpskoj istoriografiji, u medijima i na komemorativnim ceremonijama posvećenim njegovim žrtvama. Projekat istražuje institucionalnu dinamiku sećanja na žrtve Sajmišta, i analizira način na koji kolektivno pamćenje odrazava ideologiju vladajućeg poredka. Najpre u multietničkoj, socijalističkoj Jugoslaviji, kad je heroizam partizana koji je činio primarni objekat sećanja, bacio u senku stradanje civilnog stanovništva, a potom, u post-jugoslovenskom periodu, u kome dominira srpski nacionalizam i celokupna se pažnja javnosti usmerava na sećanje na stradanja Srba pod ustaškim režimom u Hrvatskoj.

Istrazivanjem sećanja na Sajmište od 1945. do danas, ova studija analizira i dinamiku odnosa izmedu istoriografije Holokausta i mesta koje on zauzima u istorijskom pamćenju, kao i pitanje kontinuiteta i diskontinuiteta izmedu komunističkog i post-komunističkog perioda u načinu na koji srpsko društvo razume i pamti stradanje Jevreja.

Vebsajt sadrži kratku istoriju Holokausta u okupiranoj Srbiji, istoriju logora Sajmište od 1941. do 1944, kao i uvid u život u Jevrejskom logoru na Sajmištu kroz pisma devetnaestogodišnje logorašice, Hilde Dajč. Ova pisma su, u engleskoj verziji ovog sajta, po prvi put dostupna na engleskom jeziku. Sajt, takođe, sadrži i opis posleratne sudbine Sajmišta. U skoroj budućnosti, na sajtu ce se pojaviti i virtuelni vodič kroz glavne lokalitete vezane za istoriju Holokausta u Beogradu.